Tihi talas pandemije: Kako COVID-19 utiče na osovinu creva i mozga

Novo međunarodno istraživanje objavljeno u julu 2025.g. u Clinical Gastreoeneterology and Hepatology, otkriva da je nakon pandemije COVID-19 došlo do značajnog porasta poremećaja interakcije između creva i mozga, kao što su iritabilni kolon (IBS) i funkcionalna dispepsija. Posebno su pogođene osobe koje imaju dugi COVID, a kod njih su češće prisutni i anksioznost, depresija te lošiji kvalitet života.

Šta su IBS i funkcionalna dispepsija?

  • IBS je hronični poremećaj debelog creva, koji izaziva bol u stomaku, nadutost i promene u pražnjenju creva (dijareja, zatvor ili kombinacija). Nema trajnog oštećenja creva, ali značajno narušava kvalitet života.
  • Funkcionalna dispepsija utiče na gornji deo digestivnog sistema i izaziva bol, nelagodnost, nadutost, mučninu i osećaj sitosti već posle male količine hrane, bez vidljivih oštećenja na testovima.

Kod oba poremećaja ključnu ulogu ima disfunkcija osovine creva i mozga – kompleksnog sistema komunikacije između digestivnog i nervnog sistema.

Koji su rezultati studije?

Tim istraživača je uporedio podatke iz 2017. i 2023. godine, koristeći iste dijagnostičke kriterijume Rome Foundation, i dobio prve direktne populacione podatke pre i posle pandemije. Rezultati su zabrinjavajući:

  • Ukupan broj poremećaja osovine creva i mozga porastao je sa 38,3% na 42,6%.
  • IBS je porastao za 28% (sa 4,7% na 6%).
  • Funkcionalna dispepsija skočila je za čak 44% (sa 8,3% na 11,9%).

Kod osoba sa dugim COVID-om, ovi poremećaji su daleko češći i praćeni težim psihološkim simptomima.

Zašto pandemija ima veze s ovim porastom?

Pretpostavlja se da su sledeći mehanizmi uključeni:

  • direktno oštećenje nervnih vlakana i crevne mikrobiote usled infekcije SARS-CoV-2,
  • produženi inflamatorni odgovor organizma,
  • psihološki stres i promene u načinu života tokom pandemije.

Poruka za post-COVID eru

Ovo istraživanje naglašava potrebu za novim modelima lečenja i većim fokusom na osovinu creva i mozga u dijagnostici i terapiji. Multidisciplinarni pristup – koji uključuje gastroenterologe, psihologe i nutricioniste – može biti ključan za prevenciju i kontrolu ovih stanja.

Izvor: Olafur Palsson, Magnus Simren, Ami D. Sperber, Shrikant Bangdiwala, Jóhann P. Hreinsson, Imran Aziz. The Prevalence and Burden of Disorders of Gut-Brain Interaction (DGBI) before versus after the COVID-19 Pandemic. Clinical Gastroenterology and Hepatology, 2025; DOI: 10.1016/j.cgh.2025.07.012

FORMULA ZDRAVLJA podseća:
Balans creva i mozga je temelj dobrog zdravlja. Kroz pravilnu ishranu, upravljanje stresom, fizičku aktivnost, ciljanu suplementaciju i brigu o crevnoj mikrobioti, možemo ojačati ovu osovinu i smanjiti rizik od hroničnih poremećaja.

Jer – zdravlje počinje iznutra!